Vjekoslav Spinčić

How are you related to Vjekoslav Spinčić?

Connect to the World Family Tree to find out

Share your family tree and photos with the people you know and love

  • Build your family tree online
  • Share photos and videos
  • Smart Matching™ technology
  • Free!

Vjekoslav Spinčić

Italian: Luigi Spincich, Latin: Aloysius Spincich
Also Known As: "Aloysius Spincich"
Birthdate:
Birthplace: Spinčići 38, Kastav, Općina Kastav, Primorje-Gorski Kotar County, Croatia
Death: May 27, 1933 (84)
Sušak, Općina Rijeka, Primorje-Gorski Kotar County, Croatia
Immediate Family:

Son of Antun Spinčić and Helena Marija Spinčić
Brother of Ivana Spinčić; Mate Kuzma Spinčić; Ana Karlavaris; Marijana Slavić and Ludovica Spinčić
Half brother of Marija Spinčić; Antun Spinčić-Periczev and Helena Spinčić

Occupation: hrvatski političar, pisac, svećenik, povjesničar i publicist
Managed by: Ozren Čulić Viskota Žava
Last Updated:

About Vjekoslav Spinčić

Vjekoslav Spinčić (Spinčići kraj Kastva, 23. listopada 1848. - Sušak, 27. svibnja 1933.), hrvatski političar, pisac, svećenik, povjesničar i publicist.

MKR 23.10.1848 - https://www.familysearch.org/ark:/61903/3:1:3QS7-L99X-RB7R?i=242&wc...

Napomena: Vjekoslav Spinčić se rodio 23.10.1848 u naselju Spiničići kraj Kastava u kući Spinčići 38, i kršten istog dana 23.10.1848 pod imenom Aloysius Spincich, sin od Antuna Spinčića, Andrijin pok. Mate (Antonius Spincich filius Andrea Mattissov) i Helene (Jelene) Paulinić Mastan (Helena Paulinich Mastan), kumovi na krštenju su bili Ivan (Giovanni) i Katarina (Catharina) Spinčić (Spincich) te Margareta udova Marotti (Margharetha vidua Marotti). Datum krštenja 23.10.1848 se poslije bilježilo kao njegov datum rođenja, a ime kao Aloysius, potom Luigi, te prilikom smrti Vjekoslav, Peminuo je 2.5.1933. u Sušak (Rijeka), u dobi od 84 godina.

Spinčić, Vjekoslav

Spinčić, Vjekoslav, političar, pisac, svećenik (Spinčići kraj Kastva, 23. X. 1848 – Sušak, 27. V. 1933). Studirao je teologiju u Gorici i Trstu te je zaređen 1872. U Pragu i Beču studirao je povijest i zemljopis.

Bio je nastavnik u Kopru (1876–82), školski nadzornik u kotarima Kopar i Volosko (1882–88), a od 1888. u Učiteljskoj školi u Gorici. Otpušten je iz službe 1892. jer je u Zagrebu izjavio kako Istra pripada Hrvatskoj, da je to hrvatska zemlja otrgnuta od matice domovine te se treba ujediniti s banskom Hrvatskom. Uz M. Mandića i M. Laginju najznačajniji je preporoditelj drugoga naraštaja među istarskim Hrvatima. Bio je zastupnik u Istarskom saboru 1882–1915 (predsjednik kluba hrvatsko-slov. zastupnika), a od 1891. do raspada Monarhije zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču. Nakon parlamentarnih izbora 1907. neko je vrijeme bio članom Pokrajinskog odbora (vlade) za Istru i kvarnerske otoke. Kao pravaš zauzimao se za ravnopravnost Slavena (Hrvata i Slovenaca) s Talijanima i za ujedinjenje Istre s Hrvatskom. Bio je predsjednik prosvjetnoga Društva sv. Ćirila i Metoda za Istru. Nakon tal. okupacije Istre i otoka 1918. živio je u Zagrebu. Bio je član Privremenoga narodnoga predstavništva Kraljevine SHS u Beogradu (1919–20), nakon čega se povukao iz polit. života zbog ustupanja Istre Italiji. Još se jednom, 1931., pojavio kao zastupnik u jugosl. skupštini.

Objavljivati je počeo 1870. u kalendaru Istran. Kao knjiž. i polit. povjesničar napisao je nekoliko knjiga i velik broj članaka, a autor je i važnih govora polit. i kult. značaja. Osim na hrvatskom, objavljivao na slovenskom, talijanskom, češkom i drugim jezicima u nas i u inozemstvu te prevodio. Objavio je knjige i brošure: Hrvatskoj il Italiji? Rieč istarskih Hrvata i svim na koje spada (1880), Desetgodišnjica Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri (1885), Obćina Kastav jedna, nerazdruživa! (1899), Raspust općinskoga zastupstva u Kastvu (1900), Kraljevina Hrvatska po ‘nagodbi’ / Bosna i Hercegovina po aneksiji (1913), Slavensko bogoslužje u Istri (1913), Moje izbivanje iz Istre (1922), Razvitak narodnoga preporoda u Istri (u: D. Gruber, Povijest Istre, 1924) i Crtice iz hrvatske književne kulture Istre (1926., izdanje iz 1934. pod naslovom Oteta nam otadžbina). Autorom je i više jedinica za leksikon Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti 925–1925 (1925). Ostavio je jednu od najopsežnijih rukopisnih ostavština u Hrvatskoj (dokumenti, pisma, koncepti, zapisnici, nacrti, proklamacije i sl.).

Njegove Crtice iz hrvatske književne kulture Istre imaju znan. težinu, nemaju prethodni sustavan uzor kao predložak i u svoje su vrijeme bile odgovorom na zatiranje hrvatstva Istre pod tal. fašizmom. Stoga je knjiga doživjela zapljene u Italiji. Autor je na jednom mjestu želio obuhvatiti svu hrv. kulturu i umjetnost svoga zavičaja (Istra s kvarnerskim otocima), dotad raspršenu po različitim izvorima, tako da je Spinčićeva zasluga koliko u sistematizaciji i sintezi toliko i u osobnom istraživanju građe. Književnopovijesno, u manjoj mjeri i glede glazbe i likovnosti, Crtice su važne poglavito kao pregled XIX. i poč. XX. st. (hrv. narodni preporod u najzapadnijim hrv. krajevima). Neke je podatke dobio od krčkih preporoditelja Dinka Trinajstića i Vinka Premude, a i osobno od zastupljenih zaslužnika, primjerice Andrije Mohorovičića, Mate Dvorničića, Karla Lukeža i dr. Zahvaljujući Spinčiću, a navlastito kasnijim istraživačima koji su se informirali i na stranicama njegovih Crtica, književnost zap. Hrvatske danas se ne promatra kao rubna regionalna pojava nego, najboljim svojim ostvarajima i autorskim osobnostima, dragocjen sastavni dio hrv. književnosti kao pisanoga svjedočanstva jedne policentrične kulture.

Spinčić, Vjekoslav, hrvatski političar, povjesničar i publicist (Spinčići kraj Kastva, 23. X. 1848 – Sušak, danas dio Rijeke, 27. V. 1933). U Gorici i Trstu studirao je teologiju, 1872. zaredio se za svećenika. Nakon studija geografije i povijesti u Pragu i Beču bio je nastavnik u Kopru (1876–82), školski nadzornik u kotarima Kopar i Volosko (1882–88) i nastavnik u Gorici (1888–92). Zajedno s M. Mandićem i M. Laginjom vodio je narodni pokret u Istri u skladu s programskim načelima Stranke prava te se zauzimao za ravnopravnost istarskih Hrvata i Slovenaca s Talijanima i za ujedinjenje Istre s Hrvatskom. Bio je zastupnik u Istarskom saboru (1882–1915) i u Carevinskom vijeću u Beču (1891–1918). Zajedno s Mandićem odbio je priznati sporazum o narodnosnome miru u Istri koji su, nakon pobjede Hrvatsko-slovenske narodne stranke na izborima za Carevinsko vijeće, sklopile Hrvatsko-slovenska narodna stranka i Talijanska liberalna stranka (1908). Kao dugogodišnji predsjednik Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru utjecao je na otvaranje hrvatskih škola. Za I. svjetskoga rata zagovarao je stvaranje jugoslavenske zajednice i donošenje Svibanjske deklaracije (1917). Nakon ujedinjenja bio je član Privremenoga narodnog predstavništva Kraljevine SHS u Beogradu (1919–20), a zatim se povukao iz političkoga života zbog ustupanja Istre Italiji. Za šestosiječanjske diktature (1929–31) još se jednom pojavio kao poslanik u Skupštini u Beogradu (1931). Objavljivao brošure i govore te radove s područja književne, crkvene i političk povijesti. Značajnija djela: Slavensko bogoslužje u Istri (1913), Narodni preporod u Istri (1924), Crtice iz hrvatske književne kulture Istre (1926).

view all

Vjekoslav Spinčić's Timeline

1848
October 23, 1848
Spinčići 38, Kastav, Općina Kastav, Primorje-Gorski Kotar County, Croatia
October 23, 1848
Kastav, Općina Kastav, Primorje-Gorski Kotar County, Croatia
1933
May 27, 1933
Age 84
Sušak, Općina Rijeka, Primorje-Gorski Kotar County, Croatia